Prijedlozi za standardizaciju digitalne kinematografije (IMAGO)

Europsko udruženje snimatelja – IMAGO – je pokazalo velik interes za članstvo u EDCF (European Digital Cinema Forum – Europski Forum Digitalne Kinematografije) i tako postaje punopravnim članom godine 2004.

Pojava novih tehnologija u napretku kinematografije doprinosi činjenici da će se filmska industrija u budućnosti u mnogome promijeniti u smislu snimanja i prikazivanja materijala. Kako se ne bi našli izostavljeni iz napretka poboljšanja pokretnih slika, europski snimatelji su zainteresirani ne samo za očuvanje kvalitete razine reprodukcije snimljenog materijala već ih snažno zaokuplja i problem pronalaženja standardnog formata na kojemu bi se radilo. Na taj bi se način lakše zaštitio sam rad snimatelja a kao posljedica toga bi se zaštitila i kvaliteta materijala koji bi se prikazivao publici. Predstavnik IMAGO-a na Forumu je Kommer Kleijn SBC.

Što je EDCF?

EDCF, European Digital Cinema Forum (Europski Forum Digitalne Kinematografije, www.edcf.net) osnovan je prije tri godine od strane tri europske institucije (SFI, DFI, BKSTS) kako bi se na jednom mjestu objedinila i bolje koordinirala pitanja vezana za (E-CINEMA i D-CINEMA ) na razini Europe. Sastoji se od tri modula, komercijalni, tehnički i sadržajni. Svaki se pojedini modul nadalje dijeli u nekoliko tematskih radnih grupa. Kompletan se opseg posla i popis postignutih rezultata zajedno s trenutnim razvojem aktivnosti može pronaći na website-u EDCF-a. Trenutni je prvenstveni zadatak tehničkog modula je pronalaženje budućeg standardiziranog Digital Cinema Distribution Master (DCDM), drugim riječima zadatak je pronaći novi oblik digitalnih filmskih kopija koje se dostavljaju distributerima za prikazivanje u kinima. Moje je osobno mišljenje da je ta činjenica od izuzetne važnosti za nas snimatelje. Taj je medij budući standard koji će u potpunosti zamijeniti dosadašnji format kopija na 35 mm filmskim vrpcama. Ono što je od presudne važnosti u iznalaženju tog formata je to što on neće biti izrađivan po standardima različitih proizvođača opreme i uređaja za projiciranje filmova (što jest slučaj s trenutnim filmskim standardom). Takav pristup bi osigurao mogućnost projekcije materijala na čitavom svijetu (što jest slučaj s 35 mm formatom), s tim što bi dodatno dopuštao fleksibilnost bez potrebe da se učine kompromisi po pitanju veoma visoke kvalitete projekcije. Nekoliko pitanja je konstantno prisutno u rješavanju tog problema: mogućnost enkripcije i zaštite od neovlaštenog kopiranja, kvaliteta rezolucije, jasnoća boje, razina kontrasta, itd. Tehnički modul EDCF-a je prihvaćen od strane radne grupe SMPTE DC28 koja predstavlja jedno od nadzornih i savjetodavnih tijela (uz DCI Digital Cinema Initiative, koji predstavlja velike holivudske studije) a sve u cilju skupljanja dovoljne količine informacija na tu temu. Mi u Europi imamo niz tehničkih zahtjeva i specifičnosti na koje moramo posebno obratiti pažnju. Veliki broj različitih službenih nacionalnih jezika, koji zahtijevaju određenu količinu tehničke podrške u smislu izrade prijevoda i titlova. Tu je i izražena razlika u poimanju razine tehničke kvalitete, graničnih područja, smisla originalnost, itd. Najkraće rečeno riječ je o određenom “europskom duhu”. Taj je duh upravo predstavnik onoga zbog čega je od izuzetne važnosti da se dođe do kvalitetnog rješenja. U protivnom se izlažemo riziku da će se najveća briga voditi oko potreba i zahtjeva vodećih holivudskih studija na uštrb svih ostalih. To je glavni cilj EDCF-T. Kada sam pristupao toj grupi potkraj 2003. godine uočio sam da sam ja u tom trenutku gotovo jedan jedini filmski djelatnik u čitavom članstvu. Velika većina ostalih bili su članovi iz tvrtki koje se bave proizvodnjom projekcijske opreme i uređaja ili satelitskih komunikacijskih uređaja. Neki su članovi bili iz tvrtki koje su se bavile distribucijom filmskih materijala (članovi udruge vlasnika kino dvorana, itd.). Činilo se da sam ja uistinu jedini pravi filmski djelatnik. Ta mi je činjenica bila uistinu pravo iznenađenje. Kako su interesi filmskih djelatnika bili potpuna nepoznanica toj grupi morao sam uložiti dodatni napor kako bih te interese na neki način nametnuo na razmatranje. Kada danas o tome govorimo moram reći da je stanje počelo ići na bolje. Shvaćena je činjenica da su interesi filmskih djelatnika usko vezani i uz distribuciju filmova.

John Thomson, BKSTS, D.O.P., trenutno aktivan u EDCF

Prijedlozi IMAGO-a na IDIFF-u

Kommer Kleijn SBC, predstavnik IMAGO-a pri EDCF-T predstavio je tri prijedloga na temu budućeg standarda digitalne kinematografije (na polju distribucije i eksploatacije) na sastanku EDCF-T-a u Cannes-u održanom 4. II 2005. godine. Tom su prilikom sva tri prijedloga prihvaćena. Taj korak je usmjerio te prijedloge ka uvrštenju u prijedlog EDCF-T-a koji će biti upućen komisiji SMPTE DC28.

Ta tri prijedloga bi tako došla u poziciju da naknadno postanu europski prijedlozi usmjereni ka iznalaženju međunarodnog standarda digitalne kinematografske distribucije. Ukratko izneseni ti prijedlozi su slijedeći:

  1. otvorena mogućnost većeg broja frameova (kvadrata). 24 kvadrata će i dalje ostati kao moguća opcija, no otvara se mogućnost snimanja i projiciranja brzina od 48, 50 i 60 kvadrata u sekundi.
  2. broj kvadrata mora biti kompatibilan s postojećim materijalom. 8, 12, 15, 18, 20, 22, 24, 26, 30 kvadrata u sekundi.
  3. odrediti na koji način omogućiti distribuciju digitalnih kopija na kojima se nalaze materijali snimljeni u stereoskopiji. Kako će se stereoskopski materijali ionako nastaviti koristiti s vremena na vrijeme, postavimo standard u vezi s njima tako da stereoskopske instalacije postanu međusobno kompatibilne.

Prijedlog IMAGO-a na forumu EDCF-a.
Prijedlog IMAGO-a na temu digitalne kinematografije.
Kommer Kleijn, SBC

Prijedlog na sugestije IMAGO-a a nakon objave specifikacija DCI-a, veljača 2006-2010.

– Prijedlog o podržavanju modela 60 kvadrata u sekundi.

Iako je već i model od 48 kvadrata u sekundi pokazao izvrsne karakteristike, izražavamo bojazan da bi se potencijalno mogla načiniti šteta na snimljenom materijalu snimljenom na 48 kvadrata u sekundi kada bi se isti prebacivao na video za potrebe televizijskog i privatnog prikazivanja, a nakon što bi isti materijal prošao ciklus kino distribucije. Model 60 kvadrata u sekundi bi pokazao još veću razinu kvalitete nego spomenuti model 48 kvadrata u sekundi, mnogo bi bolje podnio prebacivanje na video za potrebe televizijske i privatne distribucije, a dodatno bi zahtijevao samo 25% više kapaciteta. Mi ne preporučamo da se forsira isključivo model 60 kvadrata u sekundi, naš je prijedlog da se model 60 kvadrata u sekundi stavi kao opcija koja stoji na raspolaganju filmskim djelatnicima i studijima.

Još je jedan razlog zašto podupiremo model 60 kvadrata u sekundi, naime taj je model već općeprihvaćen u svakodnevnom prometu filmske industrije. Kako već postoji izvjesna velika količina materijala snimljenog u modelu 60 kvadrata u sekundi, a svaki se dan proizvodi dodatna količina, moglo bi doći do nepremostivih poteškoća ako se taj model ne uzme u razmatranje kod novog standarda. Dodatni je element činjenica da je model 48 kvadrata u sekundi još jedan dodatni element sistema filmske proizvodnje u kojem ih ionako ima već previše. Mi bi se radije odlučili za soluciju smanjenja različitih modela imajući na umu činjenicu da se konverzijom različitih modela nanosi nenadoknadiva šteta snimljenim materijalima. U filmskoj se industriji već moramo nositi s modelima 24, 25, 30, 50 i 60 kvadrata u sekundi, nemojmo još k tomu dodavati još jedan.

– Prijedlog za održanje pune rezolucije, čak i pri visokim vrijednostima kvadrata u sekundi.

Čak ako se u dogledno vrijeme i dogodi slučaj da tehnologija i ekonomika nalažu smanjenje kapaciteta, mi ne podržavamo zamisao pri kojoj bi budući standard nametao takva ograničenja. To bi neminovno dovelo do raslojavanja standarda čim bi se dozvolila veća rezolucija. Takav tok stvari smatramo neželjenim. Naša je preporuka da bi budući standard trebao pokazati put razvoja za budućnost.

– Prijedlog za dopuštenje promjene modela vrijednosti kvadrata u sekundi za vrijeme prikazivanja.

Takvim bi se načinom došlo do bolje iskorištenosti modela visokih vrijednosti kvadrata u sekundi (ograničavajući ih na birane sekvencije unutar samog filma). S vremenom bi potreba za promjenom modela vrijednosti kvadrata u sekundi nestala u potpunosti jer bi uporaba visokih vrijednosti postala isplativija pa bi se čitavi filmovi mogli projicirati na tim vrijednostima uz isplative troškove.

– Prijedlog za nastavak podržavanja ostalih modela vrijednosti kvadrata u sekundi (8, 12, 16, 18, 20, 22, 30).

Savjetujemo SMPTE da se ta mogućnost uvede kao opcija. Ta bi činjenica bila izuzetno laka za praktičnu primjenu i činila bi praktičnu prednost DC opreme za projiciranje u odnosu na filmsku projekcijsku opremu. Dodatna prednost bi se očitovala u tome što bi se materijali izvorno snimljeni za potrebe televizijske distribucije (rađeni na modelima od 25, 50 i 60 kvadrata u sekundi) mogli uz minimalna oštećenja distribuirati u kinima.

– Prijedlog za uvođenje standarda prikazivanja stereoskopskih 3D materijala.

Kako bi se unaprijed izbjegla raslojavanja u tom segmentu. (Nedavno smo doznali da se radna skupina SMPTE počela baviti tim problemom, što smatramo izvrsnim razvojem događanja.)

Za IMAGO, Kommer Klein SBC

 

Prijevod s engleskog jezika: Emil Mišković

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *