Na tlu jugoslavenskih zemalja do raspada Kraljevine Jugoslavije snimljeni su eksterijeri za 59 stranih igranih filmova, od čega 48 u Hrvatskoj, uglavnom na Jadranu. Iz popisa koji slijedi vidljivo je da su Dubrovnik i Split i tada bili omiljene filmske destinacije.
Napad na Narodnu banku u Rijeci ( Assalto alla Banca Popolare di Fiume) Redatelj:Salvatore Spina, Trst, 1909.
Ovaj film se može smatrani prvim igranim filmom snimljenim na tlu Hrvatske. Kopija filma nije sačuvana. U spomen na 100. obljetnicu filma, snimljen je remake istoimenog filma. Film je pobliže opisan u zasebnom članku.
Daždevnjak (Tryton, Der Molch), Mađarska, 1917., redatelj: Deesy Alfred, nijemi film u 4 čina.
Sadržaj filma nije poznat kao ni činjenica je li sačuvan. Prilikom prikazivanja filma u listopadu 1918., u novinama je pisalo: Veličanstveno, fantastično-satiričko majstorsko ostvarenje u 4 čina snimljeno na Kvarneru, u Rijeci i Opatiji.
Kazanova (Casanova), Budimpešta 1919., redatelj: Deesy Alfred
Kazanova ustaje iz groba i ponovno doživljava svojih pet ljubavnih avantura.
Novine navode da su eksterijeri snimani 1918. na dalmatinskoj obali, ali ne zna se točno gdje i kada. U Mađarskom filmskom arhivu čuva se svega nekoliko minuta ovog filma.
Kopač blaga od Blagaja (Der Schatzgraber von Blagay), 1919. Redatelj nepoznat.
Melodramatska priča o mladom hercegovačkom čobanu Muharemu koji se zaljubljuje u Austrijanku koja je došla u posjetu svom zaručniku.
Film je proizvela bečka filijala zagrebačke Jugoslavije d.d. Jedna kopija filma čuva se u Švicarskoj kinoteci.
Gospođa sa suncokretom ( Die Dame mit den Sonnenblumen), Beč, 1920., redatelj: Mihaly Kertesz
Prilikom prikazivanja u Beogradskom kinu Kolarec, film je reklamiran kao prvi jugoslavenski original rađen prema istoimenom dramskom triptihu Ive Vojnovića. Dijelovi filma snimani su u Splitu i Dubrovniku. U Italiji je s velikim uspjehom film prikazivan pod naslovom La signora del girasole. Nije poznato je li film sačuvan.
Osveta mora (Pomsta mooe), 1921., Prag. Redatelj: Vladimir Pospišil Born.
Sniman u Dubrovniku i Cavtatu. Česi smatraju da je film izgubljen.
Đavolji mlin (Dabluv mlyn), 1921., Prag.
Sniman od istog redatelja u slično vrijeme kao i prethodni film s tim da Đavolji mlin nije dovršen.
Razbojnikova osveta (Brigantenrache), 1922., Berlin, redatelj: Reinhart Bruck.
Sadržaj filma nije poznat, nije sačuvan. Sniman je u Splitu.
Gospodari mora (Herren der meere), 1922., Beč, redatelj: Alexander Korda.
U Milanu na festivalu film je dobio nagradu za najbolji avanturistički film. Nije poznato je li sačuvan.
Potonuli svijet (Eine versunkene Welt), 1922., Beč, film istog redatelja.
Dobio je Zlatnu medalju za najbolji dramski film na Međunarodnom festivalu u Milanu.
Posljednja prepreka (Steeple Chaise), 1922., Prag. Redatelj: Vladimir Pospišil Born.
Pagoda (Die pagode), 1923., Berlin. Redatelj: Alfred Fekete.
Kopija se čuva u Njemačkom filmskom arhivu.
Financije velikog vojvode (Die Finanzen des grossherzogs), 1923., Berlin. Redatelj: Friedrich Murnau.
Više kopija ovoga filma čuva se po svjetskim filmskim arhivima. Film je pobliže opisan u zasebnom članku.
Đavolak (Der Klabautermann), 1924., Berlin. Slabo poznat redatelj ovog filma, dr. Paul Merzbach, snimio je svega tri nijema filma, od kojih je ovo prvi.
Eksterijeri su snimani u Dubrovniku, a film se čuva u Njemačkom filmskom arhivu.
Komedijaši života (Komodianten des Lebens), 1924., Berlin, redatelj: Georg Jacoby
Mali vojvoda (Des kleine Herzog), 1924., Berlin, redatelj: Rudolf Walther-Fein
Strahote mora (Der Schrecken des Meeres), 1924., Minhen, redatelj: Franz Osten
Zvijer iz San Silosa (die Bieste von San Silos), 1925., Minhen, redatelj: Joe Stockel
Posljednja noć ( Die letzte Nacht), 1927., Berlin. Redatelj: Graham Cutts.
Mirko M. Dragović, crnogorski filmski radnik oštro je kritizirao sadržaj i realizaciju ovog filma, on je naveo da je ovo jedan od filmova koji nas kompromitiraju i tražio je zaštitu naših krajeva od stranaca koji dolaze snimati. Kopija filma čuva se u Njemačkom filmskom arhivu.
Dama i njen šofer (Die Damen und ihr Chauffeur), 1928., Berlin. Redatelj: Manfred Noa
Žena od formata (Eine Frau von Format), 1928., Berlin. Redatelj: Fritz Wendhausen.
Film je premijerno prikazan krajem ’28. u Mozartsaal u Berlinu.
Republika šiparica (Die Republik der Backfische), 1928., Berlin. Redatelj: Constantin J. David.
Film je pobliže opisan u zasebnom članku.
Zakon crnih brda (Das Gesetz der Schwartzen Berge), 1928., Berlin. Redatelj: Romano Mengon.
Film o krvnoj osveti koji je skoro u cijelosti sniman u Crnoj Gori i u Dubrovniku.
Lov na milijun (Die Jagd nach Milion), 1930, Berlin, redatelj: Max Obal
Povlačenje na Rajni (Zapfenstreich am Rhein) 1930., Berlin, redatelj: Alexander Alexander (u njemačkim filmografijama naveden kao Jaap Speyer).
Jedan od prvih inozemnih tonskih filmova snimljenih na tlu nekadašnje Jugoslavije, negdje na Jadranu, najavljivan kao „tonska opereta“.
On ili ja (Er oder Ich) 1930, Berlin.
Vrlo popularan njemački glumac, scenarist i redatelj Henrich-Harry Piel eksterijere za ovu komediju snimio je u Dubrovniku i okolici.
Melodija ljubavi (Melodie der Liebe) 1932., Minhen, redatelj: Georg Jacoby.
Princ od Arkadie (Der Princ von Arkadien) 1932, Beč, redatelj: Karl Hartl.
Prema oskudnim filmskim podacima, ovo je suvremena muzička komedija.
Postoji samo jedna ljubav (Es gibt nur eine Liebe), 1933., Berlin, redatelj: Johannes Meyer.
Zamak na Jugu (Das Schloss am Suden), 1933., Berlin, redatelj: Geza von Bolvary.
Sniman u Splitu i okolici, prikazivan i u Jugoslaviji. Kritiziran jer u uvodnoj špici ne piše da je sniman u Jugoslaviji.
Otok (Die Insel), 1934, Berlin, redatelj: Franz Steinhoff.
Špijunsko diplomatski film čija se radnja zbiva u Južnoj Americi, a dalmatinska obala predstavlja taj kontinent. Kopija se čuva u Njemačkom filmskom arhivu.
Gospođica sa šaltera Post-restant (Panienka z poste Restante), 1935., Varšava redatelji: Jan Nowina-Pscybylski, Michal Waszynski.
Ne zna se da li je film sačuvan.
Tekuće zlato, 1935., Prag.
O ovome filmu nema skoro nikakvih podataka
A život teče dalje (A život jde dal), 1935., Prag, redatelj: Karl Junghaus.
Film je imao veliki publicitet, u njemu se pojavljuju zvijezde Ita Rina, Zvonimir Rogoz, a sporedne uloge igraju naši glumci. Snimano je u Splitu, Solinu, Šibeniku, Trogiru, Visu, a najviše na Komiži. Film je uspješno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji. Čuva se nekoliko kopija.
Divljak/ Lov na divljač (Divoch/ Der Wildfang) 1936., Beč, redatelj: Jan Svitak.
Muzička komedija iz suvremenog života, snimana u Dubrovniku.
Irenin ormar (Irčin Romanek) 1936., Beč, redatelj: Karel Hašler.
Muzička komedija o djevojci koja je pobjegla na Jadran, u Dubrovnik.
90 minuta zadržavanja (90 minuten Aufenhalt), 1936., Berlin, redatelj: Harry Piel.
Dinamična i naivna priča o doživljajima jednog detektiva kojeg potraga za kriminalce dovodi do Lisabona u kojem se odvija radnja. Film je sniman u okolici Trogira i Splita, a glavnu ulogu igra Harry Piel koji je ujedno i redatelj filma.
Bijelo roblje (Weisse Sklaven), 1936., Berlin, redatelj: Karl Anton.
Film je u duhu nacionalsocijalističkog režima bio izrazito anti sovjetski orijentiran te je zabranjen za prikazivanje.
Kotač sudbine 1937., London.
Moguće da film nije do kraja realiziran, nije poznato da li je sačuvan.
Adresa nepoznata 1937., Prag. Ostali podaci nepoznati.
Florentina (Florentine), 1937., Beč. Redatelj: Carl Lamac.
Princeza Koralja (Die Korallenprinzessin) 1937., Berlin, redatelj: Viktor Janson.
Film je obrađen u zasebnom članku.
Mornarski Ljubimac (Liebling der Matrosen) 1937., Wien, redatelj: Hans Hirlich.
Suradnik redatelja je bio Josip Bogoslav Tanko, kasnije filmski redatelj, rođen u Sisku. Film je sniman u Dubrovniku a čuva je u Njemačkom filmskom arhivu.
Gasparone (Gasparone) 1937., Berlin, redatelj: Georg Jacoby.
Filmska opereta o vođi razbojnika, Gasparoneu, koji ustvari pomaže policiji uhvatiti bandu. Radnja se događa u „sredozemnoj luci Dubrovnik“. Kopija se čuva u Njemačkom filmskom arhivu.
Nemogući gospodin Pit (Der unmogliche Herr Pit) 1938., Berlin.
Avanturistička komedija tipična za Harry Piela, snimana u Splitu s velikim brojem statista Splićana. Riva je bila pretvorena u orijentalnu obalu lučkog grada. Film se čuva u Njemačkom arhivu.
Američka jahta u splitskoj luci (Bila jachta ve Splitu) 1939, Prag, redatelj: Ladislav Brom.
Film je sniman u Splitu i završen netom pred izbijanje Drugog svjetskog rata. Premijerno je prikazan sredinom 1939. u Pragu gdje se i čuva u filmskom arhivu.
Svadbeno putovanje u troje (Hochzeitsreise zu Dritt) 1939., Beč, redatelj: Hubert Marischka.
Komedija snimana u Beču i Dubrovniku, čuva se u Njemačkom arhivu.
Otok izgubljenih lađa, 1939.
Film nije realiziran zbog izbijanja rata.
Autor: Sunčana Ivančić
Izvor: Hrvatski filmski ljetopis, god 11/2015, br 42, str. 130-142 Kosanović D.