Direktor fotografije Frane Pamić, h.f.s., prošlogodišnji dobitnik nagrade “Nikola Tanhofer” u kategoriji kratkometražne filmske forme (“Dobro je, lijepo je”) osvrnuo se na pripreme i snimanje vizualno zapažene televizijske serije “Sram”
Rad na seriji Sram
Hrvatska adaptacija norveške serije Skam, nazvana Sram, donosi jedinstvenu kombinaciju izazova i prilika za stvaranje autentične priče o životu tinejdžera u Zagrebu. Originalna serija poznata je po snimanju na stvarnim lokacijama u Oslu —
kafićima, klubovima, školama i parkovima — što je pridonijelo njenoj autentičnosti.
U tom duhu, jedan od glavnih zadataka koji se postavio pred nas bio je pronaći stvarne lokacije u Zagrebu koje mladi zbilja posjećuju, a koje istovremeno vizualno podupiru priču.
Izazovi snimanja
Jedan od najzahtjevnijih aspekata bio je rad prema formatu originalne serije, koji uključuje snimanje scena prema zadanom vremenu emitiranja kako bi se snimljena scena prostorno i vremenski poklapala s datumom i točnim satom kada se emitira.
Morali smo se prilagoditi i školskom rasporedu škole Vladimira Preloga, gdje se odvija radnja, kako bi se vrijeme kada se emitira scena u školi poklopilo s realnim vremenom turnusa škole, bilo da je riječ o jutarnjoj ili popodnevnoj smjeni.
Emitiranje Srama započelo je krajem listopada i traje do kraja prosinca. Snimanje se odvijalo u kolovozu, kada su dani duži, a i najtopliji što je bilo iznimno zahtjevno za glumce, nerijetko odjevene u zimsku odjeću. Bilo je potrebno precizno planiranje kako bi se kasniji zimski kadrovi vizualno rekonstruirali. Snimanje na stvarnim lokacijama za vrijeme drugog godišnjeg doba donijelo imalo je još izazova – primjerice ispred škole se nikako nismo mogli riješiti zrikavaca koji i inače nisu tipični za
Zagreb, a kamoli za studeni i prosinac.
Pazili smo da pretežno u kadru bude crnogorično drveće koje ne odbacuje listove, a kada to nije bilo izvedivo bila je nužna koloristička korekcija u tijekom koloriranja serije pa smo lišće u požutili shodno vremenskom razdoblju pojedinih scena. Valjalo je voditi računa i o slučajnim prolaznicima odjevenim u ljetnu odjeću nastojeći ih izbjegavati u kadru ili ih držati u dovoljno neprimjetnoj neoštrini.
Stvaranje vizualnog identiteta
Iako je Skam franšiza poznata po specifičnoj estetici, uključujući kameru iz ruke i naturalizam, odlučili smo pristupiti Sramu kao potpuno novoj seriji. Vizualni stil razvijen je iz hrvatskog scenarija, usklađen s osjećajem likova i njihovim pričama. Posebnu pažnju posvetili smo utjecajima suvremene pop-kulture, glazbenih spotova i estetike bliske mladima u Zagrebu. Cilj je bio zadržati ravnotežu između realizma i stilizacije kako bismo zabilježili bit života adolescenata kod nas.
Priprema, koloriranje i postprodukcija
Tijekom testiranja kamere snimili smo različite svjetlosne situacije. Prema snimljenom materijalu kreirali smo sliku koja nam se svidjela te prema njoj radili na snimanju. U kasnijoj postprodukciji nije bilo značajnijih promjena u tonovima boja već korekcije, ujednačavanje, maskiranje i naglašavanje na razini scena. Htjeli smo zadržati vizualnu konzistentnost, ali i naglasiti prijelaze između emocionalnih stanja. Suptilne promjene u nijansama boja unutar istih prostora pomogle su zadržati
osjećaj autentičnosti dok su naglašavale trenutke različitih emotivnih stanja.
Rasvjeta i objektivi
Rasvjeta je igrala ključnu ulogu u stvaranju atmosfere. Često smo koristili postojeće izvore svjetla, poput uličnih lampi i svjetla mobitela, kako bismo uhvatili autentičnost, dok smo u nekim trenucima posezali za svjetlosnom stilizacijom kako bismo kreirali fantazijski svijet likova. Izbor objektiva bio je ključan za postizanje željenog izgleda. Nakon mnogo testiranja odlučili smo se za Zeiss Super Speed objektive, koji su zbog svoje svjetlosne snage i karaktera idealno odgovarali našem pristupu. Ovi objektivi omogućili su nam da zadržimo bezvremenski, prirodni dojam slike, a da opet dobijemo željeni karakter i stil.
Suradnja
Suradnja s mladom glumačkom postavom i redateljicom Jelenom Gavrilović bila je ključna za cjelokupni dojam ovog projekta . Budući da se velik dio Srama temelji na izvedbama glumaca, usko smo surađivali u pripremama od samih početaka. Bio sam uključen u proces već tijekom castinga. Sudjelovao sam na integraciji s glumcima, redateljicom te producentom serije gdje smo tjedan dana intenzivno radili. Prvi dio dana bio je posvećen analizi scenarija s glumcima, prilagodbi dijaloga trenutnom slangu i karakterima likova. Drugi dio dana bi uglavnom koristili za probe scena, pri čemu smo nekada imali priliku rekonstruirati neke prostore preslagujući namještaj u tlocrt prethodno definiranih lokacija. Za neke zahtjevnije scene bi tako lakše predviđao precizniju i složeniju mizanscenu.
Tijekom procesa castinga, integracije i proba, imali smo se prilike svi bolje upoznati i priviknuti jedni na druge u istom prostoru. Vjerujem da je sve to uvelike olakšalo rad na samom snimanju.
Sram je bio projekt koji je zahtijevao balans između vjernosti originalnom formatu i stvaranja nečeg novog, autentičnog za hrvatski kontekst. Od izbora lokacija, kreative do tehničkih rješenja, svaki aspekt produkcije bio je promišljen kako bi
serija odražavala život adolescenata danas — u Zagrebu, ali i šire.
Tekst i fotografije Frane Pamić